Lista zemalja koje javno i pojedinačno osuđuju antidejtonske i antiustavne poteze rukovodstva entiteta Republika Srpska, na čelu s Miloradom Dodikom, raste iz sata u sat. Međunarodne oči su uprte u dešavanja u Bosni i Hercegovini, svi budno prate kako će se situacija odvijati. U jeku jedne od najvećih postdejtonskih kriza, dolazi i generalni sekeratar NATO-a, Mark Rutte. Već sada je jasno koje će teme sutra dominirati.
Posjeta generalnog sekretara NATO-a je prilika koju će zasigurno brojni iskoristiti da bi govorili o situaciji koja je nastala nakon prvostepene presude Miloradu Dodiku, no ona nije iznenadna i nije vezana za aktuelni trenutak.
Dean Džebić, novinar Klixa i vojni analitičar:
“Ovakve posjete se planiraju duži vremenski period s obzirom na nivo značaja ličnosti koja dolazi, dakle, radi se o veoma složenom sistemu provjera, sigurnosnih procjena.”
Vrlo gust raspored generalnog sekretara NATO-a. Rutte bi se trebao susresti s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto, ministrom vanjskih poslova, Elemdinom Konakoviće, ministrom odbrane Zukanom Helezom, v.d. ministra sigurnosti, Ivicom Bošnjakom. Planirani su i susreti u bazi NATO-a u Butmiru, te s predstavnicima EU u BiH. Rutte je planirao i konferenciju za medije.
Ako je suditi prema ranijim izjavama člana Predsjedništva, Denisa Bećirovića, već sada je jasno šta će reći generalnom sekretaru. Jasno je i to da se s tim neće složiti predsjedavajuća, Željka Cvijanović.
Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH:
“Još jednom pozivam NATO da u skladu sa Anexom 1a Dejtonskog mirovnog sporazuma da pokrene hitno raspoređivanje svojih snaga na državnoj teritoriji Bosne i Hercegovine.”
Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH:
“Ja znam da su neke strukture evo zadnjih par dana tako mnogo radile na tome da se privuče ova pažnja, da se napravi čitav ovaj neki cirkus, da se govori da treba pojačati EUFOR snage, ili da treba da dođe NATO, nepotrebno je, nemate nikakva bezbjednosna kretanja koja bi bila na bilo koji način negativno označena.”
Istovremeno se u javnosti potencira proširenje aktuelnih kapaciteta EUFOR-a. I to, kako mnogi zahtijevaju, bez Mađara. Koliko je realno da do toga dođe?
Dean Džebić, novinar Klixa i vojni analitičar:
“Ono što je ključno kod povećanja broja stranog vojnog osoblja, jeste da to može biti isključivo u formi EUFOR-a, s obzirom da bilo kakve izjave o dolasku NATO-a su kontraproduktivne i pogrešne, s obzirom na postojeći tekući mandat EUFOR-a koji i dalje traje. Najavljeno je povećanje od 300 do 400 vojnika, uz prateću opremu koja dolazi zajedno s njima, treba sačekati da vidimo metodiku i vrijeme dolaska tih trupa, ali i zvanično obrazloženje EUFOR-a na koji način će se te trupe koristiti, odnosno da li je njihov boravak tu privremeni ili stalan.”
Hamza Višća, vojno-politički analitičar:
“Nama je rješenje pravo, u tome da se mi oslonimo na institucije BiH, a onda u svom angažovanju da tražimo pomoć ukoliko nismo u stanju da to uradimo, na kraju krajeva EUFOR ima takav mandat. Dakle da pomaže ako nešto radite, ako nešto ne radite, onda vam niko ne pomaže.”
Dok Mark Rutte bude na sastancima u državnim institucijama, Tužilaštvo BiH će čekati Milorada Dodika, no ovaj se neće odazvati. Novi radni dan donosi i novu neizvjesnost za mnogobrojne radnike u četiri državne institucije. Da li će poštivati entitetske vlasti, zakone koje je Ustavni sud privremeno stavio van snage ili pak državu Bosnu i Hercegovinu.
Saša Magazinović, zastupnik SDP u PSBiH:
“Imao sam potrebu da zamolim ljude u Republici Srpkoj da priđu svojim komšijama Bošnjacima, Hrvatima, da ih razumiju, da im upute riječi i razumijevanja i komšijske, ljudske riječi, da im bude jasno da jedni drugima nisu neprijatelji, da mi imamo zajedničkog neprijatelja. To su oni ljudi koji pljačkaju novac u ovoj državi i koji su spremni državu, da bi sebe zaštitili dovesti do ovoga do čega su je doveli. Ja sam siguran da ćemo neke od njih uhvatiti, siguran sam isto tako da će neki izmaći, pobjeći, ali na koncu ćemo ostati ovdje da živimo zajedno.”
A Milorad Dodik i dalje piše statuse na reakciju američkog državnog sekretara. Tvrdi kako ozbiljno shvata njegovu izjavu, ali mu je teško povjerovati kako je ona dio nove atiglobalističke politike za koju se zalaže predsjednik Trump. Navodi i da je opredijeljen da mirno pregovara o krizi koju je, kako kaže, izazvao Christian Schmidt. A visoki predstavnik poručuje, Dodik je prešao crvenu liniju.
